|
|
|
|
|
|
| 23. maj 2005 |
|
VLASI VS SRBI
By host @ 17:20 :: 257 Views ::
1 Comments :: :: Kurir
|
|
Zamalo žestoka tuča meštana negotinskih sela kod manastira Koroglaš sa članovima Saveza Vlaha Srbije
NEGOTIN - Obeležavanje godišnjice čuvene bitke na Rovinama, koja se dogodila 1395. godine, bila je povod za sukob članova Saveza Vlaha Srbije i meštana okolnih sela, koji su se u subotu ujutru okupili ispred manastira Koroglaš, blizu negotinskog sela Miloševo.
 |
|
I Srbi i Vlasi smatraju da imaju pravo na Koroglaš
|
Zbog "naelektrisane" atmosfere koja je vladala u oba tabora, postojala je opasnost da verbalni sukob preraste u fizički obračun, zbog čega je intervenisala patrola negotinske policije, nakon čega su se okupljeni razišli.
Pomenuta bitka odigrala se pre više od šest vekova, na mestu zvanom Rovine, za koje nije poznato da li je na teritoriji današnje Rumunije ili Srbije, a vođena je između turske vojske koju je predvodio Bajazit, u kojoj je bilo i nekih srpskih vazala, i vlaške vojske koju je predvodio vojvoda Mirče I.
Želeći da obeleže godišnjicu ove bitke, predstavnici Saveza Vlaha Srbije planirali su da u manastiru Koroglaš služe parastos poginulim hrišćanskim vojnicima, koji su bili i u jednoj i u drugoj vojsci. Međutim, ispred manastira ih je sačekala grupa ljudi, stanovnika okolnih sela, ne dozvolivši Vlasima da priđu manastiru.
- Ovo nije rumunska zemlja. Izmišljate stranke da svađate ljude. U crkvu ne možete da uđete - čuli su se povici i sa jedne i sa druge strane, izgovoreni na srpskom i na vlaškom jeziku.
U trenutku kada je postojala opasnost da dođe do otvorenog sukoba nekolicine muškaraca koji su branili ulazak u manastir i tridesetak predstavnika Saveza Vlaha Srbije koji su želeli da uđu, nekoliko policajaca stalo je između dve "zaraćene" strane. Nakon dužeg ubeđivanja, okupljeni su se razišli, a predstavnici Saveza Vlaha Srbije su planirani parastos održali u prostorijama Društva za kulturu Vlaha - Rumuna Srbije.
- Mislim da je ovim gestom država Srbija dobila još jedan šamar, a ja ću se potruditi da o ovome budu obaveštene sve međunarodne i domaće organizacije sa kojima imam kontakt. Od ovog trenutka ja se bojim za svoju bezbednost, kao i za bezbednost ljudi koji su bili prisutni na ovom skupu, ali i naših porodica - izjavio je Dušan Prvulović.
 |
 |
 |
Tri legende
Za manastir Koroglaš, koji se nalazi u ataru negotinskog sela Miloševo, nema preciznih podataka o vremenu izgradnje, ali se pretpostavlja da je iz srednjeg veka. Usled nedostatka verodostojnih istorijskih podataka o tome ko ga je i kada sagradio, za Koroglaš se vezuju legende.
Po jednoj, crkva je ovamo doletela iz "grešne zemlje vlaške", po drugoj, sagradio ju je car Dušan u spomen nekom svom hrabrom vojvodi, koji je rođen u ovom kraju, a pao u bici protiv Bugara. Po trećoj legendi, crkva je podignuta narodnom junaku Kraljeviću Marku, koji je tu umro vraćajući se ranjen iz Vlaške, prešavši sa svojim Šarcem preko Dunava.
|
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
(Ž. R. D.)
|
| Read
More.. |
|
|
|
|
| Comments |
By
Milan Nikolic @
28. mart 2010 11:32
|
Postovano urednistvo i citaoci, moram da napomenem da su nezamislive ovakve pojave u XXI veku, sa obzirom na shvatanja modernog coveka. Ostro osudjujem grupu ljudi(ili bolje reci neljudi) koja je zabranila, ulazak u pravoslavni hram, drugim ljudskim bicima. Sa druge strane upotreba reci Rumunski u klasifikaciji vlaskog etnosa u istocnoj Srbiji je netacna. Zasto bi se Vlasi izjasnjavali kao Rumuni. Svaki Vlah treba sa ponosom da istice pripadnost svom vlaskom etnosu, a nikako Rumunskom, samo zbog toga sto Rumuni imaju drzavu(koja je odskora clan EU). Po ianalogiji bi se ocekivalo da se svaki Srbin predstavi kao Rus.U oba slucaja ovo dovodi do zatiranja Etnosa. Jos od vremena gvozdenog doba, je doslo do diferenciranja Etnosa levo i desno od Dunava. Na prostoru Istocne Srbije je doslo do formiranja Etnosa pod utiocajem Tribala u VI veku pre nove ere, delom Tracana i kasnije Skordiska, Keltskih zavojevaca. Dok su na prostorima severno od leve Dunavske obale zivela plemena, koja ce se kroy kasniju istoriju nayivati Dacanima, koji su bili pod uticajem naroda naseljenih do granica Evrope i Azije. Zajdnicko Vlasima i Rumunima je svkako jezicka slicnost u 90 % slucajeva. Sto je naravno posledica romanizacije koja je nastupila tek od periodu I veka nove ere, osnivanjem rimskih gradova sa statusom Colonia populi romanii, koja je predstavljala centar romanizacije, kod nas je ovaj status imao Viminatium, tj. danasnji Kostolac. Kasnije je kroz istoriju bilo migracija do danasnjih dana, sto je sasvim noramlno. Ovo potkrepljuju mnogobrojni arheoloski nalazi. Na prostoru Timocke krajine se kroz praistoriju razvijala kultura, nasa krajinska, a ne necija druga, koja je bila neka vrsta "hibrida" praistorijskih kultura centralnog i istocnog balkana. Mi danas kada gledamo ostatke kulture nasih predaka krajinaca, od pre 5000 godina vidimo spojene elemente bubanjsko-humske, butmirske(sak iz bosne), Vincanske, Donje Butroke... ali taj spoj TO JE NASA KULTURA , KULTURA KRAJINE.
|
|
|
Kliknite ovde da biste uneli komentar
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|