NEGOTIN - Vlasi nisu Rumuni, već poseban etnos i pored činjenice da im je jezik sličan. Ja pripadam tom narodu i upravo zbog toga sam se veoma temeljno bavio istraživanjem ove tematike - kaže Vojislav Stojanović, profesor istorije koji je u negotinskom Domu kulture "Stevan Mokranjac" predstavio svoju knjigu "Etnogeneza nastanka Vlaha".
Ovaj prosvetni radnik koga su upamtile mnoge generacije negotinskih srednjoškolaca, bavio se "vlaškim pitanjem" trideset godina, a kao rezultat tog rada nastala je knjiga, koja će, po svemu sudeći, izazvati dosta polemika u javnosti, kako ovog dela, tako i čitave Srbije.
 |
 |
 |
POZNATI VLASI
Stojanović među poznate Vlahe, Cincare i Arumune navodi i poznate istorijske ličnosti, poput Spartaka, Miloša Obilića, Kapetana Miše Anastasijeća, Nikole Pašića i Majke Tereze. Prema njegovim izvorima, i u svetu literature, muzike, nauke i filma mnoštvo je onih koji su istog porekla, a najznamenitiji su Stevan Stojanović Mokranjac, Branko Radičević, Stevan Sremac, Jovan Jovanović Zmaj, Branislav Nušić, Mihajlo Pupin, Aleksandar-Saša Petrović, Aleksandar Vučo, Bata Paskaljević i Taško Načić.
|
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
- Vlasi su spoj Tračana, Kelta i Južnih Slovena, dok su Rumuni spoj Dačana Dako-Geta, Kelta i Južnih Slovena, te je sasvim jasno da Vlasi nisu Rumuni već poseban etnos. Moja knjiga je nastala kao rezultat želje da se dođe do odgovora na mnoga otvorena pitanja, pošto su, do sada, mnogi pisali svakakve laži o narodu kome pripadam - kaže profesor Stojanović, naglašavajući da korene ovog naroda treba tražiti u simbiozi srednjobalkanskih tračkih plemena.
Promocija knjige "Etnogeneza nastanka Vlaha", koja je nastala kao izdavački poduhvat negotinske "Estetike", izazvala je veliko interesovanje Negotinaca, budući da je autor, po mišljenju mnogih veoma hrabro izneo niz zanimljivih istorijskih detalja, koji bi mogli da budu od velikog značaja u razjašnjenju nekih istorijskih podataka.
- Ako se ustanovi verodostojnost analiza i dokaza, koje profesor Stojanović navodi u svojoj knjizi, p redstavljajući drugačije viđenje Bitke na Rovinama, 1395. godine, ali i pohoda Aleksandra Makedonskog protiv Tribala, 335. godine, "Etnogeneza nastanka Vlaha" će postati veoma poznato i cenjeno u istorijskoj nauci - kaže istoričar Đorđe Medić, uz napomenu da je za pohvalu što je autor obuhvatio istoriju Vlaha u rasponu od dva milenijuma, ali da, možda baš zbog toga, autor nije ravnomerno obradio sve oblasti Balkanskog poluostrva gde žive Vlasi.
Ž. Dragišić