BEOGRAD - U Srbiji je došlo do pucanja integracionih veza. Ili će ona biti decentralizovana i regionalizovana ili će se i dalje raspadati. Autonomija je postala evropski trend naročito posle sastanka u Istanbulu. Pre desetak godina, trend je bio sasvim drugačiji i uglavnom se govorilo o samoadministriranju i samoorganizovanju. Uticajni lideri manjinskih zajednica i etničkih grupa dobro su naučili ove nove evropske lekcije i ponašaju se u skladu s njima - izjavio je za "Glas" dr Dušan Janjić, direktor Foruma za etničke odnose.
Komentarišući izjave predsednika Vlaške demokratske unije Slobodana Đurđevića da je cilj Unije ostvarivanje kolektivnih manjinskih prava putem nacionalne samouprave u severoistočnoj Srbiji i ustavno-pravno priznavanje autonomije Vlaha, Janjić je objasnio da bi one mogle značiti, što nije jedini slučaj do sada, primenu strategije maksimalističkih zahteva: "Tražiti više da bi se dobilo manje", odnosno isposlovati status manjinskog naroda.
Lider VDU založio se i za osnivanje svojih institucija vlade pa i parlamenta autonomnih u okviru Srbije i Jugoslavije i izjavio da Vlaha u Timočkoj Krajini i Banatu ima između 300.00 i 500.000?
- Broj Vlaha je sigurno neuporedivo manji, ali svakako nije beznačajan i niži od oko 100.000. Vlasi i Romi su dve etničke grupe kod kojih su statistike pokazivale često veće brojke od onih stvarnih. Teško je proceniti broj Vlaha jer su oni dobrim delom integrisani, a delovi ove etničke grupe izjašnjavali su se kao Srbi. Od 1974. godine, međutim, njihov identitet često se tumači kao rumunski. Vlaški etnos živeo je na celom Balkanu još pre dolaska slovenskih grupa. I među njima je bilo onih koji su se nazivali Vlasima, Karavlasima i drugim imenima. Oni imaju sličnosti s Cincarima koji su za razliku od njih pretežno poticali iz gradskih sredina dok su Vlasi bili narod stočara. Oni su slični Rumunima, ali ipak različitog identiteta. Postoji velika oblast u Rumuniji koja se zove Valahija gde ih i ima najviše. Od početka sedamdesetih pa i tokom osamdesetih godina sve je više centara koji zagovaraju posebni nacionalni identitet Vlaha. Neki smatraju da su oni autentična etnička grupa i da njihov status treba podići na nivo nacionalne manjine koje obično nazivaju terminima manjinskog naroda i nacionalne zajednice. I Demokratska zajednica Vlaha i Rumuna Jugoslavije ima sličan koncept i zahteve za autonomijom. Pored onih koji tvrde da su Vlasi autentični Rumuni ima intelektualaca i političkih aktivista koji se zalažu za poseban identitet Vlaha. Zahtevi za autonomnim institucijama su usmereni tako da bi se lakše izborio status manjinskog naroda, ali ove pojave svakako treba pratiti i proučavati jer su zahtevi za autonomijom prisutni i kod manjina kojih je kod nas mnogo - objašnjava Janjić.
Da li je strah od autonomija koje mogu poći putem separatizma opravdan u situaciji duboke društvene krize? Manjinski lideri pa i šef VDU sve se više okreću opoziciji i traže da budu uključeni u njene akcije.
- Naše društvo već dugo ide u pravcu daljih etničkih podela, ali se postavlja pitanje ko želi da rešava ove probleme. Sve manjine su dugo bile orijentisane na srpsku vlast dok u poslednje vreme bivaju sve bliže opoziciji. Ako opozicija ne odgovori na ove promene pozitivno, nastaće paraliza demokratizacije, manjine će biti prepuštene sebi, a Srbija u opasnosti od dalje dezintegracije i segmentiranja jer će ove grupe početi sve više da se okreću sebi i rešavaju svoje probleme na taj način. Sve češće se pominju zahtevi za različitim oblicima autonomije, političke, funkcionalne, teritorijalno administrativne. Autonomija nije bauk koga se treba plašiti, ali je važno na koji bi način one bile ustrojene. Decentralizacija i regionalizacija Srbije su zahtev vremena, a u suprotnom...
I. Stojković